Društveno korisno učenje nastavna je metoda koja povezuje:
Uči se kroz djelovanje u zajednici.
To je oblik učenja u kojem studenti:
razvija socijalne i komunikacijske vještine potiče kritičko razmišljanje jača osjećaj pripadnosti zajednici priprema za aktivno građanstvo
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (2022.) kao jedno od temeljnih načela visokog obrazovanja i umjetničke djelatnosti ističe obvezu razvijanja društvene odgovornosti studenata i drugih članova akademske zajednice, kao i interakciju s društvenom zajednicom. Time se visoka učilišta pozicioniraju kao aktivni dionici društvenog razvoja.
Jedan od najčešćih načina na koji mladi preuzimaju odgovornost za zajednice u kojima žive jest uključivanje u rad organizacija civilnoga društva. U Hrvatskoj djeluje 43 702 registrirana udruga, od kojih se njih 15 919 (36 %) bavi mladima kao općom populacijom.
Strategija Europske unije za mlade 2019.–2027. usmjerena je na osnaživanje mladih kako bi postali aktivni građani koji sudjeluju u oblikovanju vlastite budućnosti. Poseban naglasak stavlja se na uključivo demokratsko sudjelovanje mladih i organizacija mladih u društvu i provedbi javnih politika, osobito onih koje se odnose na zapošljavanje, obrazovanje, zdravlje i socijalnu uključenost.
Organizacije civilnoga društva u Hrvatskoj djeluju kao ključni posrednici i katalizatori znanja te značajno doprinose aktivnom uključivanju građana u razvojne procese lokalnih zajednica. Primjenjujući načelo „odozdo prema gore“, organizacije najbolje prepoznaju stvarne potrebe zajednica u kojima djeluju te razvijaju rješenja usmjerena na dugoročne društvene promjene po mjeri građana.
Organizacije civilnoga društva ključni su partneri u provedbi društveno korisnog učenja. One:
Suradnja visokih učilišta i organizacija civilnoga društva doprinosi održivim rješenjima, jačanju društvene kohezije i razvoju lokalnih zajednica.
Za razliku od tek nekoliko sati stručne prakse koje studenti najčešće odrade tijekom studija, društveno korisno učenje omogućuje studentima da provedu i do trideset sati po semestru radeći samostalno ili u timu na projektu koji im je zanimljiv i društveno koristan.
DKU je usmjeren na rješavanje konkretnih problema definiranih u okviru pojedinog kolegija. Dio je seminarske nastave, a rad studenata nadzire nastavnik koji izvodi kolegij. Kroz takav oblik učenja studenti razvijaju nove vještine, uče timski rad te često nastavljaju suradnju s organizacijama civilnoga društva i nakon završetka projekta.
Sveučilišta koja teže snažnijoj integraciji svojih aktivnosti s lokalnom zajednicom sustavno razvijaju i promiču modele učenja koji potiču građansku angažiranost kroz društveno korisno učenje.
Istraživanje „Odrednice interesa studenata za društveno korisno učenje“ (Sveučilište u Zagrebu, 2016.) pokazuje visoku razinu interesa studenata:
U obnovljenoj Agendi EU-a za visoko obrazovanje (2017.) Europska komisija obvezala se podupirati visoka učilišta koja studentima dodjeljuju ECTS bodove za dobrovoljne aktivnosti i društveni angažman, temeljem postojećih dobrih praksi.
Europska unija promiče društveno korisno učenje kroz više politika i strateških dokumenata:
Uključivanje društvenog angažmana u kurikulume visokih učilišta predstavlja proces institucionalizacije društveno korisnog učenja. Time DKU postaje dio strateških planova visokih učilišta, osiguravajući resurse za njegovu provedbu, uključujući osoblje, prostor, edukacije, vrednovanje i evaluaciju programa.
Uz uključivanje DKU-a u studijske programe razvijaju se sveučilišni uredi i centri za društveno korisno učenje te se na taj način povezuju i visoka učilišta sa lokalnim zajednicama i organizacijama civilnoga društva.
Europski opservatorij za društveno korisno učenje u visokom obrazovanju (EOSLHE) ima važnu ulogu u razmjeni znanja, istraživanja i dobrih praksi među državama članicama.
Na Sveučilištu u Zagrebu već više od šest godina djeluje Ured za društveno korisno učenje, koji pruža institucionalnu podršku DKU-u kao pedagoškom pristupu usmjerenom na građanski angažman u visokom obrazovanju.
Također, sveučilišta u Splitu i Rijeci imaju dugu tradiciju provedbe društveno korisnog učenja, pri čemu Sveučilište u Rijeci poseban naglasak stavlja na učenje zalaganjem u zajednici, razvoj partnerstava i aktivnu uključenost građana.
Društveno korisno učenje donosi koristi svim uključenim stranama:
Poziv „Podrška razvoju partnerstva organizacija civilnoga društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja“, raspisan 2016. godine, rezultirao je financiranjem 27 projekata ukupne vrijednosti veće od 3,5 milijuna eura.
Programi su se najčešće provodili u području društvenih znanosti, a kroz 51 kolegij studenti su provodili aktivnosti poput zagovaračkih kampanja, terenskih istraživanja, izrade komunikacijskih i crowdfunding strategija, STEM radionica, analiza javnih politika i drugih društveno korisnih aktivnosti.
Za razliku od poziva usmjerenih na učenje kroz rad i suradnju s poslodavcima, poput poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih iz 2025. godine, u sklopu Europskog socijalnog fonda plus (2021. – 2027.), pod nazivom „Unaprjeđenje zapošljivosti kroz stručnu praksu u visokom obrazovanju“ društveno korisno učenje usmjereno je na prepoznavanje i rješavanje potreba zajednice.
Iako DKU ima snažan društveni učinak, programi društveno korisnog učenja i učenja zalaganjem u zajednici još uvijek nisu obvezni dio službenih kurikuluma, već se uglavnom provode kao izborni i projektno financirani programi.
Iskustva organizacija civilnoga društva ukazuju na izazove u planiranju DKU programa, povezivanju s visokim učilištima te usklađivanju akademskih i projektnih rokova. S druge strane, interdisciplinarni pristup i umrežavanje studenata različitih fakulteta pokazali su se kao važna prednost i inovativan element DKU-a.
Budući razvoj treba biti usmjeren na jačanje institucionalne podrške, stabilnije financiranje i širu integraciju društveno korisnog učenja u visokoškolske kurikulume, s ciljem stvaranja održivih partnerstava i snažnijeg društvenog učinka.
Suradnja organizacija civilnoga društva s visokim učilištima otvara prostor za dugoročna partnerstva, dijeljenje resursa i pristup dodatnim izvorima financiranja. Organizacijama ona omogućuje pristup akademskoj stručnosti, istraživanjima i inovacijama, dok studenti u projekte donose novu perspektivu, digitalne vještine i visoku razinu motivacije.
Uključivanje organizacija civilnoga društva u obrazovne procese povećava njihovu vidljivost među mladima i akademskom zajednicom, doprinosi pozitivnoj percepciji u javnosti te olakšava privlačenje budućih volontera i donatora.
Društveno korisno učenje (DKU) nastavna je metoda kojom studenti znanja i vještine stečene na kolegiju primjenjuju kroz projekte usmjerene na rješavanje konkretnih društvenih problema. Cilj DKU-a je obogatiti proces učenja kroz kritičko promišljanje, timski rad i suradnju s lokalnom zajednicom.
DKU nije volonterski rad, već kurikularno utemeljen oblik učenja usmjeren na opće dobro. Također se razlikuje od stručne prakse jer u središte stavlja potrebe zajednice i društveni učinak, a ne isključivo profesionalno osposobljavanje.
Društveno korisno učenje donosi višestruke koristi:
Prijavite se za pristup sadržaju
Please log in to access content
Novi korisnik? Registrirajte se.
New user? Please sign up.
