Detaljnije o mikroprojektima

DETALJNIJE

Trendovi razvoja lokalnih zajednica

Trendovi razvoja lokalnih zajednica naglašavaju holistički pristup razvoju, uključivanjem lokalnog stanovništva u donošenje odluka o njihovoj budućnosti. U ovom pristupu pojedinac je ključni nositelj ekonomskih odluka.

Razvoj temeljen na zajednici fokusira se na osnaživanje lokalnih zajednica kako bi same potaknule svoj ekonomski rast i razvoj. Održivi razvoj ovdje znači izgradnju snažnih i otpornijih zajednica koje mogu napredovati kako ekonomski, tako i društveno.

Lokalni dionici trebaju razvijati integrirane pristupe „odozdo prema gore“ kako bi mogli odgovoriti na teritorijalne i lokalne izazove, izgraditi kapacitete zajednice za promjene te poticati inovacije.

Organizacije civilnog društva (OCD) važni su pokretači razvoja jer nude kreativna i inovativna rješenja za lokalne probleme.

Model lokalnog ekonomskog razvoja (LER)

Model razvijenih ekonomija lokalnog ekonomskog razvoja (LER) temelji se na pretpostavci da gradovi i općine najbolje poznaju vlastite potrebe. Oni su u poziciji analizirati potencijale i izazove ekonomskog razvoja na lokalnoj razini.

LER se temelji na partnerstvu:

lokalne samouprave,
privatnog sektora,
lokalnog stanovništva.

Cilj je ojačati konkurentsku poziciju gradova i općina optimalnim korištenjem vlastitih resursa.

Pristup Lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD)

Alat Europske komisije, CLLD, mobilizira i uključuje lokalne zajednice i organizacije.

Temelji se na LEADER modelu, fokusiranom na izradu lokalnih razvojnih strategija i raspodjelu resursa.
Glavni instrument za provedbu LEADER pristupa je Lokalna akcijska grupa (LAG).

Danas postoji oko 2.600 LAG-ova financiranih iz različitih EU fondova, čime je CLLD/LEADER model postao strateški instrument za:

teritorijalnu,
društvenu,
digitalnu i
zelenu koheziju u EU.

Lokalni ekonomski razvoj u Hrvatskoj

Cilj 8. Agende za održivi razvoj 2030 uključuje:

promociju uključivog i održivog gospodarskog rasta,
punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve.

Za praćenje razvoja 556 općina i gradova te 20 županija u Hrvatskoj izrađen je indeks razvijenosti, riječ je o kompozitnom pokazatelju koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja:

prosječni dohodak po stanovniku,
prosječni izvorni prihodi po stanovniku,
prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva,
stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje),
indeks starenja

radi mjerenja stupnja razvijenosti JLP(R)S-a u određenom razdoblju.

Tako je prema važećem indeksu razvijenosti u Hrvatskoj:

48 % općina i gradova u statusu razvijenih,
52 % u statusu nerazvijenih.

U nerazvijenim područjima djeluje 13 658 registriranih udruga (31,5 % ukupnog broja) od ukupno 43 171 registriranih udruga u Republici Hrvatskoj.

Uloga organizacija civilnoga društva

Organizacije civilnoga društva doprinose:

pronalaženju najboljih rješenja za lokalne potrebe,
izgradnji povjerenja,
jačanju sudjelovanja građana i društvenih mreža.

Suradnja s javnim vlastima uključuje:

financijsku i nefinancijsku podršku,
projekte i programe od interesa za opće dobro.

Prioritet je osnaživanje manjih organizacija civilnoga društva u nerazvijenim područjima za suradnju i mikroprojekte po mjeri lokalnih zajednica.

Podaci o projektima i financiranju organizacija civilnoga društva

2012. godine gotovo 50 % projekata financiranih iz javnih izvora provodile su udruge sa sjedištem u Zagrebu.
2019. godine 18,33 % projekata provodilo se na području cijele Hrvatske, s udjelom sredstava većim od 30 %.
Još uvijek 55 % udruga i 58 % zaklada djeluje u gradskim središtima i najnaseljenijim županijama (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Istra).

Lokalne organizacije civilnoga društva često:

nemaju zaposlenike, ali imaju aktivne volontere
imaju niske prihode i nedostatak informacija o financiranju,
nemaju iskustvo u upravljanju EU i inozemnim fondovima.

Primjeri osnaživanja organizacija civilnoga društva

Prvi Poziv „Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj“ (2014.):

41 organizacija civilnoga društva prvi put provodila projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda,
uključeno 77 organizacija civilnoga društva i 15 jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave,
cilj: jačanje kapaciteta za dobivanje javnih sredstava, zapošljavanje, obrazovanje i socijalno uključivanje.

Drugi Poziv „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice“ (2020.):

712 organizacija civilnoga društva, 258 projekata, 51 jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave i 34 ustanove,
fokus: stručne edukacije, volonterski menadžment, EU fondovi, digitalne tehnologije, krizni menadžment,
rezultati: osnažene organizacije za rad s građanima i u lokalnim zajednicama.

Glavni izazov: nedostatak financiranja i dalje ostaje najveći problem aktiviranja lokalnih zajednica.